Benazir Bhutto, ubijena u četvrtak u samoubilačkom napadu u Rawalpindiju, pakistanska opozicijska čelnica i bivša predsjednica vlade, prva je žena u muslimanskom svijetu koja je postala premijerkom.
Rođena 21. juna 1953. u bogatoj porodici zemljoposjednika, obrazovanje je stekla na sveučilištima u Harvardu i Oxfordu, no ubrzo je morala naučiti gorku lekciju iz nestabilnosti i ugroženosti vlastite obitelji.
Njezin otac bio je vrlo popularan politički lider Zulfikar ali-Bhutto, osnivač Pakistanske narodne stranke (PPP), koji je postao predsjednikom, a zatim i premijerom Pakistana 1971., ali ga je 1997. s vlasti svrgnuo vojni zapovjednik Mohamad Zia-ul-Haq. Nakon kontroverznog sudskog procesa Ali-Bhutto je osuđen na smrt i obješen.
Dvojicu svoje braće Benazir Bhutto izgubila je pod sumnjivim okolnostima, a ona je, vrativši se u domovinu netom prije državnog udara kojim joj je uklonjen otac, preuzela vodstvo stranke PPP.
Godinama se Bhutoo bezuspješno borila protiv Zie. Ona i njezina majka, Nusrat, u nekoliko su navrata bile u zatvoru sve dok joj 1984. nije bio dopušten odlazak iz zemlje na liječenje.
Za premijerku je prvi put izabrana 1988. i u cijelome muslimanskom svijetu postala je prva žena na toj dužnosti.
Vlast joj je bila nestabilna, a tadašnji predsjednik optužio ju je za korupciju 1990. i svrgnuo. Ona se ponovo vratila na premijersku dužnost 1993., ali ni u drugome mandatu nije imala većeg uspjeha te je njezin politički protivnik Nawaz Sharif ponovo preuzeo vlast 1996.
I Bhutto i njezin suprug Asif Ali Zardari bili su 1999. optuženi za korupciju i osuđeni na pet godina zatvora i novčanu kaznu od 8,6 milijuna dolara za navodno primanje mita od švicarske tvrtke unajmljene za borbu protiv carinskih prijevari.
Bhutto, koja je u vrijeme izricanja presude bila u inozemstvu, odlučila je ne vraćati se u domovinu i osam je godina provela u egzilu, no njezin suprug, kojega je u vrijeme svojeg drugog premijerskog mandata učinila ministrom ulaganja (1993.-1996.), proveo je osam godina u zatvoru i 2005. bio oslobođen uz jamčevinu.
Ženevski odvjetnici bračnog para Bhutto-Zardari objavili su prošlog mjeseca da su uložili priziv na švicarskom sudu zbog optužbe oko pranja novca, a sud je prvo ročište trebao održati u 2008.
Pakistansko pravosuđe je pak prije njezina povratka u domovinu odbacilo sve optužbe protiv bračnog para.
Iz egzila je 2006. Bhutto počela pripremati povratak u domovinu i pristupila Savezu za obnovu demokracije te se čak udružila s bivšim zakletim neprijateljem Sharifom.
Razmimoilazili su se oko strategije kako nastupiti prema generalu Pervezu Musharrafu koji je 1999. vojnim udarom, bez krvoprolića, preuzeo vlast u čemu je imao potporu Sjedinjenih Država jer se odmah proglasio ključnim američkim saveznikom u borbi protiv terorizma.
Bhutto je bila sklona dogovoriti podjelu vlasti s Musharrafom, čemu se Sharif protivio. Unatoč obavještajnim podacima koji su upozoravali da joj smrću prijeti teroristička mreža Al-Qaida, afganistanski talibani i pakistanske skupine Džihada (Svetog rata), Bhutto se odlučila vratiti u domovinu, doslovce u velikom stilu, no takva se odluka pokazala katastrofalnom.
U samoubilačkom napadu na konvoj kojim se kretala u Karachiju, na sam dan povratka, 19. oktobra, bilo je ubijeno 140 osoba. Bhutto je ostala neozlijeđena.
U intervju za zapadnu televiziju nakon atentata odgovorila je kako joj je neugodno novinarsko pitanje je li bilo mudro odabrati povratak velikim konvojem umjesto hitrog prijevoza iz zračne luke na odredište.
Navodno zbog terorističkih napada Musharraf je proglasio izvanredno stanje, a u kućni pritvor stavio Bhutto i druge opozicijske čelnike.
Bivša premijerka je tada u američkom Washingtonu Postu optužila Musharrafa da vodi “policijsku državu”, a njegov režim usporedila s bivšim Sovjetskim Savezom.
Protivnici su optuživali Bhutto da vodi oportunističku dvostruku igru, s jedne strane pregovara s Musharrafom, a s druge s opozicijom.
Benazir Bhutto posjetila je Hrvatsku u februaru 1994., zajedno s tadašnjom turskom premijerkom Tansu Ciller. Nakon Zagreba, gdje ih je primio tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, posjetile su i Bosnu i Hercegovinu, sudjelujući u humanitarnoj misiji u doba rata.
November 9th, 2009 by 
admin 
No Comments »
